Živimo u vremenima katastrofalnih klimatskih promena, gde su ekstremne vrućine pogodile Istočnu Evropu. Ovo je nedvosmisleno najtoplije ljeto do sada, što ima značajan uticaj na naše zdravlje i dobrobit. Danas istražujemo koje mere stručnjaci preporučuju kako bismo zaštitili svoje zdravlje u ovakvim uslovima.
- Proteklih dana našim je krajevima zahvatio nezapamćen toplinski val s temperaturama koje su dosezale gotovo 40 Celzijevih stupnjeva. Ova ekstremna razina topline ima dubok učinak na naše cjelokupno zdravlje i udobnost. Preporučljivo je minimalizirati aktivnosti na otvorenom i ograničiti dugotrajnu upotrebu klima uređaja.
Dr. Andrej Kovačević, specijalist interne medicine, i dr. Dalibor Dragišić, kardiolog KBC-a “Dragiša Mišović”, ističu koliko je važno pridržavati se njihovih smjernica u vrijeme očekivanih srpanjskih vrućina. Dok se sjećanje na nedavno spareno ljeto u Srbiji odugovlači, meteorolozi upozoravaju da je snaga sunca u porastu, što predstavlja moguću prijetnju našem blagostanju. Kako bismo se zaštitili od štetnih posljedica visokih temperatura, nužno je poslušati njihove upute i spriječiti teške zdravstvene komplikacije.
Ključno je dati prioritet preventivnim radnjama za očuvanje zdravlja našeg kardiovaskularnog sustava tijekom vrućeg vremena. Ne treba zanemariti značaj povišenih temperatura za dobrobit srca. Dva primarna čimbenika pridonose ovoj pojavi: povišeni atmosferski tlak i povećana gustoća krvi, poznata kao hiperkoagulabilnost.
Osobe koje su podložnije doživjeti ove posljedice obuhvaćaju osobe s već postojećim kardiovaskularnim stanjima, osobe koje su nedavno doživjele srčani ili moždani udar, pacijente s dijagnosticiranom hipertenzijom, osobe s prekomjernom tjelesnom težinom, osobe s prethodnom poviješću koronarne bolesti srca i osobe koje žive s dijabetesom. Dr. Kovačević, cijenjeni specijalist interne medicine, otkrio je ovu neprocjenjivu spoznaju u razgovoru za „eKliniku.
Kako bismo se zaštitili od dehidracije, gubitka minerala i mogućih opasnosti od toplotnog udara, ključno je dati prioritet održavanju hidratacije. Ključ leži u izbjegavanju izravnog izlaganja suncu između 11 i 17 sati, kada temperature i atmosferski tlak dosežu svoje najviše točke. Osobe s kardiovaskularnim bolestima trebaju obratiti posebnu pozornost na ovaj savjet. Obavezno se posavjetujte sa svojim kardiologom prije bilo kakvih promjena u režimu liječenja, jer više temperature mogu dovesti do sniženja krvnog tlaka.
Prilagodba promjenjivim vremenskim uvjetima i davanje prioriteta termoregulaciji od iznimne su važnosti. Postupno privikavanje temperature našeg tijela na okolnu okolinu ima veliko značenje. Kada se suočite s pretjerano visokim temperaturama, ključno je suzdržati se od postavljanja klima uređaja na ekstremno niske temperature (ispod 20 stupnjeva Celzijusa). Ovo djelovanje može izazvati iznenadno suženje ili kontrakciju arterija, što može dovesti do aritmija ili, u teškim slučajevima, srčanog udara.
Kako bi se te potencijalne opasnosti svele na najmanju moguću mjeru, ključno je održavati umjereno okruženje podešavanjem termostata na raspon od 22 do 24 stupnja Celzijusa. Ovo postupno privikavanje omogućuje tijelu da se udobno prilagodi. Kad se suočimo s ljetnim mjesecima, postaje imperativ napraviti prilagodbe u prehrani uključivanjem raznovrsnog voća, povrća, vlakana, ribe, puretine i orašastih plodova. Jednako je važno biti oprezan i ograničiti konzumaciju soli.
Pojedinci koji imaju kardiovaskularne bolesti imaju mogućnost uključiti se u umjerenu tjelesnu aktivnost koja je prilagođena njihovoj dobi, individualnim zdravstvenim okolnostima, propisanim lijekovima i trenutnoj vanjskoj klimi. Dr. Dalibor Dragišić, interventni kardiolog KBC-a “Dragiša Mišović”, istaknuo je povezanost naglih promjena vremenskih prilika i njihovog utjecaja na krvne žile, često dovodeći do hipertenzivnih reakcija i razvoja krvnih ugrušaka.
U slučaju srčanog udara ključno je brzo djelovanje. Neophodno je da pojedinci brzo prepoznaju simptome i odmah kontaktiraju hitnu službu. Svaki oblik nelagode u prsima treba tretirati kao hitnu stvar, koja zahtijeva hitnu intervenciju zdravstvenih stručnjaka. Nakon što je dijagnoza infarkta miokarda potvrđena, sljedeći korak je određivanje najučinkovitijeg pristupa liječenju, bilo da se radi o konzervativnim metodama ili provođenju angioplastike sa stentiranjem.
Važnost vremena u očuvanju srčanog mišića tijekom ključne srčane epizode ističe dr. Dragišić. Srčani mišić trpi sve veću štetu što je odgoda duža. U kritičnim situacijama greške su nedopustive, a sposobnost brzog donošenja odluka je najvažnija. Naglašena je činjenica da hipertenzija, ako joj se odmah ne pristupi, može dovesti do znatne štete nakon što se simptomi pojave.
Postoji značajan dio populacije koji se naviknuo živjeti s povišenim krvnim tlakom, s očitanjima koja dosežu čak 150 ili 160 na 90 ili 100. Nažalost, ova specifična bolest djeluje prikriveno, često bez ikakve boli tijekom duljeg trajanja. Ipak, kada se simptomi pojave, često je prekasno za djelovanje. Srčani i moždani udar najčešće su komplikacije povezane s visokim krvnim tlakom.
Intrigantno je primijetiti da značajan dio naše populacije pacijenata čine osobe koje su prethodno imale visok krvni tlak i možda su bile liječene. Ti su pojedinci pogrešno pretpostavili da je njihovo stanje potpuno riješeno nakon postizanja normalne razine krvnog tlaka. Nažalost, nakon nekoliko desetljeća nalaze se u hitnim situacijama u kojima je potrebna angiosalna terapija. Dr. Dragišić ističe važnost pomnog praćenja krvnog tlaka, razine kolesterola i prisutnosti dijabetesa jer ti čimbenici uvelike povećavaju vjerojatnost srčanog i moždanog udara.
