Sokratova izreka, koja sugerira da pojedinci svoju trenutnu situaciju često doživljavaju kao manje povoljnu i žude za onim što je izvan njihovih sadašnjih okolnosti, duboko je ugrađena u sklonost čovječanstva prema nezadovoljstvu i beskrajnoj potrazi za nedostižnim. Ta nelagoda sa sadašnjošću potiče brojne ljude da potraže radost u onome što trenutno nemaju, vjerujući da rješenje za njihovo zadovoljstvo i spokoj leži u neizvjesnoj budućnosti.
- Slučaj prve žene, direktorice marketinške agencije koja je postigla značajan profesionalni uspjeh, pokazuje da unutarnje ispunjenje nije zajamčeno bogatstvom, raskošnim životnim stilom ili materijalnim postignućima. Unatoč tome što posjeduje sve ono čemu mnogi teže – luksuzna putovanja, automobile i stanove – ona doživljava duboku prazninu koja proizlazi iz njezine odsutnosti obiteljskog života.
Njezino javno otkriće prikriva tjeskobu neispunjenih romantičnih težnji i njezinu borbu da ostvari svoj san da ima obitelj. Vjeruje da bi njezina sreća bila veća kada bi manje vremena provodila razmišljajući o zamršenostima života i umjesto toga prigrlila brak i majčinstvo, usvojivši stil života s izmijenjenim prioritetima. U njezinoj zamišljenoj stvarnosti, sreća proizlazi iz jednostavnosti, jer bi se njezina pozornost preusmjerila na brigu o djeci i obavljanje svakodnevnih obiteljskih dužnosti.
- Ironija leži u činjenici da mnogi, uključujući i slikovito savršene obitelji kojima se divi, vjerojatno teže njezinom životu ispunjenom putovanjima i raskoši. Suprotno tome, priča o ženi koja je provela godine pokušavajući zatrudnjeti sa svojim voljenim ilustrira ogromnu snagu čežnje za roditeljstvom, kao i značajnu bol koju ta čežnja može prouzročiti.
Nakon nekoliko neuspješnih IVF tretmana, njezin liječnik joj je čak preporučio da razmisli o pronalasku novog partnera, jer bi mogla postojati genetska nekompatibilnost s njezinim suprugom. U svojoj gorljivoj potrazi da postane majka, ona mijenja partnere, neprestano tražeći put do ispunjenja svog sna. Nakon što je konačno rodila, suočava se s izazovnom istinom – dijete ima deformitet, a ona shvaća da to nije radost koju je zamišljala.
- Iskreno se povjerava svojoj majci kako je njezin život odstupio od njezinih očekivanja, ostavljajući je duboko nezadovoljnom. Ova dva primjera ilustriraju inherentnu ljudsku sklonost da čezne za onim što je odsutno. Jedna žena zamišlja život ispunjen obitelji i jednostavnošću, dok se druga odriče svoje stabilnosti i ljubavi u potrazi za majčinstvom, samo da bi shvatila da joj ta čežnja nije donijela spokoj.
Unatoč svojim različitim putevima, obje žene doživljavaju zajednički unutarnji sukob – jurnjavu za nečim za što vjeruju da će dovesti do sreće, no zapravo to tek trebaju postići. Sokratovi uvidi o sreći nude ključnu lekciju. Tvrdi da je potraga za srećom sama po sebi paradoksalna – traženje sreće često dovodi do njenog gubitka.
- Prema Sokratu, prava sreća ne leži u žudnji za onim što nam nedostaje, već u prihvaćanju sadašnjeg trenutka i onoga što posjedujemo. Njegova temeljna poruka potiče nas da zastanemo i razmislimo o svojim životima, sugerirajući da sreća možda već postoji u našim trenutnim okolnostima.
No, često to previdimo, zaslijepljeni čežnjom za onim što nam ostaje nedostižno. Zaključak je da prava sreća ne proizlazi samo iz značajnih postignuća, materijalnog bogatstva ili postizanja određenih životnih ciljeva. Umjesto toga, često se nalazi bliže nego što smo svjesni, skriveno u jednostavnim trenucima, pronađeno u svakodnevnim iskustvima i ukorijenjeno u našoj sposobnosti da prihvatimo i cijenimo ono što smo već primili.
