Helena Seger, supruga proslavljene nogometne zvijezde Zlatana Ibrahimovića, i dalje plijeni pozornost svojim izgledom i na ulasku u šesto desetljeće. Iako svoj mladenački izgled pripisuje zdravom načinu života, njezin izgled neprestano izaziva komentare i nagađanja, zbog čega je mnogi smatraju izvorom inspiracije za žene svih dobnih skupina. Helena je izgradila uspješnu manekensku karijeru, a i nakon što je u kolovozu napunila 54 godine, još uvijek se može pohvaliti svojim nevjerojatnim izgledom.
- Međutim, sve se više nagađa o mogućnosti da se podvrgnula estetskim zahvatima. Stručnjak dr. Srđan Prodanović napominje da je vidljivo spuštanje kapaka, što može biti posljedica prirodnog starenja, ali i prekomjerne upotrebe filera, posebice u području obraza, podočnjaka i jagodica. Ova pretjerana uporaba može dovesti do neprirodnog izgleda koji umanjuje vizualni učinak očiju.
Dok Helena priznaje da koristi posebne tretmane, ona tvrdi da njezin izvanredan izgled proizlazi iz discipline i zdravog načina života. Njezina dnevna rutina uključuje dosljedan trening s utezima i pomno odabranu prehranu, što pridonosi njezinoj vitkoj tjelesnoj građi. Visoka 170 cm i teška između 52 i 55 kg, Helena odiše vitalnošću i gracioznošću. Unatoč protoku vremena, izgleda gotovo dvadeset godina mlađe, što ju je nadahnulo da posluži kao uzor mnogim ženama.
- To je posebno vrijedno pažnje s obzirom na to da je doživjela i dva poroda. Helena često naglašava da njezin izvanredan izgled proizlazi iz jednostavnih i temeljnih načela, a ne zamršenih postupaka. Stalno ide na treninge na koje uključuje utege, što joj pomaže u toniranju mišića i očuvanju idealne tjelesne građe. Osim toga, pomno pazi na svoju prehranu, birajući hranjivu hranu dok se kloni nezdravih izbora. Ovaj režim ne samo da joj pomaže da bez napora održi svoju vitku figuru, već također pridonosi živahnoj energiji kojom odiše.
DODATNI TEKST
Podatak vrijedan pažnje koji možda nije široko poznat, ali svakako zaslužuje razmatranje, odnosi se na ideju “bioritma” i njegov utjecaj na naše svakodnevne aktivnosti. Koncept bioritma sugerira da naša tijela rade u skladu s unutarnjim ciklusima i vanjskim elementima, uključujući svjetlost, temperaturu i vremenske uvjete. Ovi ciklusi mogu utjecati na našu razinu energije, raspoloženje i ukupnu sposobnost obavljanja zadataka.
- Široko priznat bioritamski ciklus je cirkadijalni ritam, karakteriziran 24-satnim ciklusom koji obuhvaća razdoblja spavanja i budnosti. Naša tijela prirodno prelaze između budnosti i sna u određenim intervalima, pod utjecajem prisutnosti svjetla i tame. Na primjer, osobe koje rade noćne smjene ili često putuju kroz različite vremenske zone mogu se suočiti s poremećajima u svom cirkadijalnom ritmu, što dovodi do problema kao što su nesanica, umor i smanjena koncentracija.
Intrigantno je primijetiti da različite skupine pojedinaca pokazuju različite bioritmove, koji se često nazivaju “tipovima spavača”. Postoje oni klasificirani kao “jutarnji tipovi”, koji svoju vrhunsku produktivnost doživljavaju tijekom jutarnjih sati, za razliku od “noćnih ptica”, koje su najenergičnije navečer. Iako se ovaj ritam može prenijeti genetikom, također je podložan promjenama na temelju načina života i osobnih okolnosti.
- Bioritmovi utječu ne samo na našu produktivnost, već također imaju značajan utjecaj na fizičko blagostanje. Studije pokazuju da osobe koje se pridržavaju svojih prirodnih bioritmova spavanja imaju smanjeni rizik od brojnih bolesti, uključujući bolesti srca, dijabetes i depresiju. Shvaćanjem koncepta bioritmova, pojedinci mogu poboljšati svoj svakodnevni život, što dovodi do poboljšane koncentracije, boljeg zdravlja i boljeg raspoloženja.
