Tiana je shvatila da je vrijeme za transformaciju kada je postala svjesna da joj tijelo više ne odgovara i da više ne može nositi određenu odjeću u kojoj se nekada osjećala opušteno. Umjesto da trpi ovu nevolju, odlučila je staviti svoje zdravlje na prvo mjesto i postojano, ali samouvjereno, mijenjati svoje navike.
Prema njezinim riječima, uravnotežena strategija bila je ključna za njezin uspjeh, uključujući odgovarajuću prehranu i umjerenu tjelovježbu. Umjesto da provodi nagle i ekstremne promjene, Tiana se odlučila za postupne prilagodbe, što joj je omogućilo da ostane dosljedna i posvećena svojim ciljevima.
Tijanina trenutna prehrana usmjerena je na uravnotežene obroke koji obiluju voćem i povrćem, dok meso konzumira umjereno, a ribu u obroke uključuje barem dva puta tjedno. Ključni aspekt njezine transformacije bilo je uklanjanje tijesta iz njezine prehrane. Kako bi osigurala da uključuje zdrave i hranjive sastojke, preuzela je inicijativu da počne peći vlastiti kruh od cjelovitog brašna. Osim toga, izbacila je slatkiše, što joj je značajno pomoglo u uspjehu. Što se tiče mliječnih proizvoda, ograničila je konzumaciju, odlučila se samo za mladi sir, koji ima malo masti i puno proteina.
Ovaj svježi, uravnoteženi pristup prehrani omogućio joj je da postigne svoje ciljeve bez osjećaja gladi ili ograničenja. Kako sama kaže, uživa u širokoj lepezi ukusne hrane, izbjegavajući samo one koje ne voli ili one koje negativno utječu na njezino tijelo.
Nakon što je postigla željene rezultate, Tiana je svoju transformiranu figuru revno pokazivala svojim pratiteljima na društvenim mrežama.
Mikorizne gljive uspostavljaju simbiotski odnos s korijenjem drveća. Tijekom ovog procesa, gljive preuzimaju šećere i ugljik koji stabilno stvara fotosintezom, dok stablo zauzvrat dobiva vodu i minerale koje gljive izvode iz tla. Međutim, situacija postaje još zanimljivija – putem ove mreže, starija i veća stabla, poznata kao “majka stabla”, mogu prenositi hranljive tvari na mlađe ili slabije biljke, uz pomoć njih u opstanku.
Ova komunikacija ne obuhvaća samo razmjenu resursa. Istraživači su otkrili da kada drvo doživi napad insekata ili patogena, može emitirati kemijske signale putem ove mreže kako bi alarmirala obližnja stabla o opasnosti. Na taj način, zdrava stabla može unaprijed ojačati svoje obrambene mehanizme i pripremiti se za moguće prijetnje.
Zanimljivo je da su studije otkrile da stabla iste vrste više pomažu jedni drugima nego što čine stabla različitih vrsta, što sugeriše postojanje nečega što se može nazvati “porodičnom solidarnošću” među biljkama.
Ovo otkriće mijenja našu percepciju prirode i šuma. Umjesto da ih smatramo samo skupovima pojedinačnih stabala, one predstavljaju povezanu zajednicu koja djeluje u harmoniji, komunicira i dijeli resurse na način koji nalikuje ljudskim društvenim sustavima.
