Uvriježeno je pogrešno mišljenje da lijek za bilo koji oblik boli leži u uzimanju lijekova. Ipak, bol zapravo djeluje kao znak upozorenja da naše tijelo ne funkcionira kako treba. Točnije, kada se susrećemo s bolovima u predjelu prsnog koša, to označava temeljni problem. Na primjer, pojedinci koji redovito sudjeluju u snažnom hodanju mogu na kraju naići na nelagodu u srcu.
Osjećaj nelagode služi kao blagi podsjetnik da usporimo i damo si predah. To je zato što se prilikom hodanja svi naši mišići, uključujući one u nogama i rukama, pokreću i zahtijevaju odgovarajuću opskrbu kisikom. Kako bi zadovoljili ovu potražnju, naše srce kuca ubrzanom brzinom kako bi osiguralo isporuku potrebnog kisika. Međutim, ako krvne žile postanu sužene i ne uspijevaju transportirati dovoljno krvi, naše srce nije u stanju adekvatno hraniti mišiće, što rezultira bolovima u blizini srca.
Dodatna pojašnjenja o ovome dao je doktor Solaković. Bavljenje tjelesnom aktivnošću i održavanje kretanja presudno je za optimalno zdravlje, jer uvelike koristi srcu. Ako osoba osjeti nelagodu u predjelu srca dok je u sjedećem ili naslonjenom položaju, to se naziva bol u mirovanju, što može ukazivati na teže stanje. Povremeno, tijekom rutinskih elektrokardiograma (EKG), medicinski stručnjaci mogu otkriti dokaze prethodnog srčanog udara.
Kod osoba s dijabetesom ova se pojava često opaža zbog otupljujućeg učinka oštećenih živaca, što može prikriti tipičnu bol koja služi kao indikator. Posljedično, pojedinci mogu nesvjesno pretrpjeti srčani udar dok se bave tjelesnom aktivnošću, zbog čega ih neki opisuju kao “preminuli stojeći” bez ikakve boli. Ako se osjeti bilo kakav oblik nelagode ili bolova u srcu, ili ako se sumnja na srčani udar, bitno je odmah provjeriti situaciju i odmah potražiti pomoć kardiologa, umjesto odlaska na hitnu, jer je vrijeme od iznimne važnosti.
BONUS TEKST:
Više od pet stotina milijuna ljudi diljem svijeta pogođeno je raširenom pojavom lumbaga, obično poznatog kao bol u donjem dijelu leđa. Iako postoji više čimbenika koji pridonose njenom nastanku, često je izazvana snažnim udarcem i nakon toga ustraje zbog ukočenosti. Možda ste se susreli sa sljedećim poznatim situacijama: pokušaj saginjanja prema naprijed samo da bi vas spriječila iznenadna, probadajuća bol; osjećaj kao da su vam leđa poduprta čvrstom šipkom nakon duljeg stajanja, pri čemu čak i najmanji pokret uzrokuje nesnošljivu nelagodu koja slabi vaša koljena.
Prema Elejni Manolis, izvanrednoj kliničkoj profesorici na Sveučilištu Northwestern u Bostonu i doktorici fizikalne terapije, istraživanje je pokazalo da je glavni uzrok ponovne boli u leđima često početna ozljeda. Fokus bi trebao biti na promjeni sastava mišića odgovornih za podupiranje kralježnice, prvenstveno u donjem dijelu leđa.
Prema australskim znanstvenicima, posvećivanje samo deset do dvadeset minuta dnevnoj šetnji može učinkovito spriječiti bolove u leđima. Nedavno provedena studija otkrila je da uključivanje samo 80-130 minuta hodanja tjedno (što znači samo 11-18 minuta svaki dan) uz edukaciju o bolovima od strane stručnjaka može pružiti nekompliciran i isplativ lijek.
Tijekom šest godina, pojedinci su iskusili ponavljajuće probleme povezane s dugotrajnim sjedenjem, osobito bol. Nedavna istraživanja pokazuju da čimbenici načina života, poput dugotrajnog sjedenja i pretilosti, doprinose 40 posto ovih slučajeva. Tradicionalne intervencije poput propisanog mirovanja u krevetu ili injekcija steroida ne moraju uvijek dati željene rezultate, a čak i lijekovi protiv bolova mogu imati štetne učinke.
Nepravilno korištenje ovih tehnika liječenja može spriječiti proces oporavka, potencijalno povećavajući vjerojatnost dugotrajnog oštećenja, kako pokazuju istraživanja. Elejna Manolis, izvanredna klinička profesorica na Sveučilištu Northwestern u Bostonu i doktorica fizikalne terapije, potvrdila je da je početna ozljeda često temeljni uzrok ponavljajuće boli u leđima, kao što su pokazala istraživanja.
