Jedinstveni sastojak služi ne samo za sprječavanje kvarenja, već i za poboljšanje okusa kiselog kupusa. Često nazivan “superhranom”, kiseli kupus je poznat po svojim značajnim razinama brojnih vitamina, posebno vitamina C.
- Štoviše, obuhvaća nekoliko dodatnih vitamina, posebice A1, B1, B2, B3, B6, B12, K i E. Nadalje, sadrži značajnu količinu vitalnih minerala, uključujući kalcij, fosfor, kalij, magnezij i željezo. Kada kiselite kupus kod kuće, ključno je razumjeti koje namirnice mogu poboljšati njegov okus, a istovremeno spriječiti kvarenje. Hren je jedan primjer namirnice koja može ubrzati postupak kiseljenja, poboljšati okus kiselog kupusa i spriječiti kvarenje.
Za postizanje zlatnožute boje u kiselom kupusu savjetuje se ubacivanje skromne količine kukuruza. Za osobe koje vole pikantniji okus, preporučuje se uključivanje ljute papričice. Štoviše, uključivanje lovorovog lišća može dodatno poboljšati ukupni profil okusa.
- Vreće s nasjeckanim i nasoljenim kupusom mogu se staviti u kadu. Ključno je da ove vrećice budu perforirane kako bi se olakšala cirkulacija slane vode. Treba ih staviti između glavica kupusa i tako učinkovito iskoristiti raspoloživi prostor. Ova tehnika omogućit će vađenje nasjeckanog kupusa iz iste posude.
DODATNI TEKST
Suvremeni prehrambeni običaji značajno se razlikuju od onih prethodnih generacija. Vidljive su razlike u načinu nabave i pripreme hrane, kao iu učestalosti obroka i veličini porcija. Stoga je bitno razumjeti kako te promjene utječu na naše zdravlje, stanje organizma i sklonost nezaraznim bolestima.
- U razgovoru s dr. Snežanom Lešović, pedijatrom-endokrinologom u Specijalnoj bolnici za liječenje štitnjače i pretilosti “Čigota”, istražili smo suprotnosti između prehrane naših roditelja i baka i prehrambenih obrazaca kakvih se danas držimo. Dubinsko ispitivanje načina ishrane naših predaka može dati vrijedne uvide. U prošlosti se vjerovalo da vanjski čimbenici nemaju utjecaja na našu genetiku.
Unatoč tome, pojava epigenetike — znanstvene discipline usmjerene na istraživanje promjena u ekspresiji gena — promijenila je ovo gledište. Postalo je očito da niz vanjskih utjecaja, kao što je prehrana, može modificirati funkcionalnost gena, što dovodi do razvoja područja prehrambene epigenetike.
- Ovo područje istraživanja ispituje utjecaj naše prehrane i prehrane naših predaka na genetski sastav nas i budućih generacija. Dr. Lešović ističe da, ako naš izbor prehrane može utjecati na genetiku naših potomaka, onda epigenetika daje uvjerljiv razlog da preispitamo svoje odluke o načinu života i prihvatimo zdraviju praksu prehrane. Zbog nepostojanja bijelog brašna, kruh se stalno pravio od integralnog i tamnog brašna.
Promjene u našoj prehrambenoj praksi bile su značajne. Kad pogledamo prehrambene navike naših baka i djedova, naši suvremeni pristupi hrani čine se gotovo neprepoznatljivima. Došlo je do značajnih promjena u načinu nabave, pripreme i konzumiranja hrane, uključujući promjene u učestalosti obroka i veličini porcija.
- Prije pedeset do osamdeset godina, bio je običaj da se obitelji okupljaju za ručkom svaki dan u isto vrijeme, obično sudjelujući u tri obroka: doručak, ručak i večera. Uobičajeno su se konzumirala svježe pripremljena jela, zajedno s voćem i povrćem lokalnog porijekla, jer su te namirnice bile lako dostupne. Zbog nestašice bijelog brašna, proizvodnja kruha prvenstveno se oslanjala na integralno i crno brašno, uz ugradnju zobenog, raženog i kukuruznog brašna.
Ovaj pristup prehrani ključan je u prevenciji pretilosti i doprinosi smanjenju bacanja hrane. Dr. Lešović upozorava da suvremene obrasce prehrane karakteriziraju novi trendovi, među kojima su prekomjerni unos kalorija, redovito izostavljanje obroka te neregulirana konzumacija grickalica, slatkiša, sokova i kave. Porast popularnosti gotove hrane znatno je izmijenio i pripremu obroka i raspored objedovanja. Prehrambeni objekti poput restorana i supermarketa rade 24 sata dnevno, jamčeći da su obroci dostupni u svako doba.
- Postojanje alternativa za van, brze hrane, svježe pripremljenih jela, smrznutih obroka i opcija gotovih jela jasno je vidljivo u našim svakodnevnim iskustvima. Uz smanjene mogućnosti za domaću hranu, praksa objedovanja vani i gostovanja u restoranima sve je više dobivala na popularnosti. Promjena u načinu ishrane dovodi do povećanog unosa kalorija, zasićenih masti, dodanih šećera, soli i niza aditiva.
Sve veća konzumacija ultraprerađene hrane predstavlja značajnu prijetnju zdravlju, jer su suvremeni obrasci prehrane povezani s problemima koji se tiču zdravlje kardiovaskularnog sustava i metabolička funkcija. Istraživanja pokazuju da je sve veća konzumacija ultraprerađene hrane povezana s brojnim zdravstvenim rizicima. Dr. Lešović ukazuje na to da je ultraprocesirana hrana doživjela značajne promjene, čineći je neprepoznatljivom zbog kemijskih promjena koje su omogućile sastojke i metode koje inače nema u domaćoj kuhinji.
- Posebno su zabrinjavajući zaslađeni napitci i mesni proizvodi, čija konzumacija povećava vjerojatnost razvoja kroničnih nezaraznih bolesti. Suvremeni način života obilježen je uglavnom sjedilačkim životom, s brojnim pojedincima koji putuju na posao automobilom i posvećuju dugo vrijeme ekranima, uključujući računala, televizore i mobilne uređaje. Posljedično, postoji postojan pad u našim razinama tjelesne aktivnosti.
Osim toga, lošiji izbori u prehrani značajno povećavaju vjerojatnost pojave niza zdravstvenih problema. Postoji veza između našeg neadekvatnog odabira prehrane i sve veće učestalosti stanja kao što su kardiovaskularne bolesti, pretilost, dijabetes tipa 2, poremećaji spavanja i specifični oblici raka. Štoviše, došlo je do značajnog porasta alergija i intolerancije na hranu. Ovaj se fenomen može povezati s eskalacijom konzumacije ultraprerađene hrane, koja nije bila prisutna u prehrani ranijih generacija.
